Tema za 2023. je: „Accelerating change“ – „Ubrzavanje promjena“
Iz razloga sveobuhvatnog razumijevanja prave, višedimenzionalne vrijednosti vode zapitajmo se, zašto vam je voda važna? Kakvu ulogu igra u vašem domu i na radnom mjestu? Kakvu ulogu igra u vašim kulturnim običajima? Kakvu ulogu će voda igrati u vašoj budućnosti? Za što najviše koristite vodu? Što voda znači vama?
Već dvadeset i osmu godinu zaredom, 22. marta obilježit će se Svjetski dan voda koji naglašava vrijednost vode i podiže svijest o globalnoj krizi s vodama. Prve važne preporuke o problemima vezanim uz vodu i vodne resurse formulirane su na konferenciji Ujedinjenih naroda o vodama 1977. godine u Argentini, a nakon konferencije UN-a u Rio de Janeiru u prosincu 1993. godine, odlučeno je da će se svake godine na ovaj datum diljem svijeta obilježavati Dan voda i podsjećati na važnost vode te podizati svijest o preko dvije milijarde ljudi koji nemaju pristup sigurnoj vodi.
Svake godine druga tema, a ove godine je u fokusu da se govori o ubrzavanju promjena kako bi se riješila kriza u vezi s vodom i sanitacijom. A budući da voda utieče na sve nas, svi trebaju nešto poduzeti.
Disfunkcija kroz ciklus vode podriva napredak u svim glavnim globalnim pitanjima, od zdravlja do gladi, rodne ravnopravnosti do poslova, obrazovanja do industrije, katastrofa do mira.
Još 2015. godine svijet se obavezao na Cilj održivog razvoja (SDG – Sustainable Development Goal) 6 kao dio Agende 2030 – obećanje da će svi sigurno upravljati vodom i kanalizacijom do 2030. godine.
Zbog ekonomskog razvoja i rastuće globalne populacije, sve je veća potražnja za vodom i sve se više iskorištava ovaj prirodni resurs. Klimatske promjene također čine vodu i vodne resurse nestabilnijima i pridonose zagađenju. Način na koji vrednujemo i cijenimo vodu, određuje i način upravljanja vodom. Voda ima ogromnu i složenu vrijednost za naša domaćinstva, kulturu, zdravstvo, obrazovanje, ekonomiju i integritet našeg prirodnog okoliša. Ako previdimo bilo koju od ovih vrijednosti, rizikujemo za lošim upravljanjem ovim nezamjenjivim resursom.
Pojava globalnih klimatskih promjena je aktuelna već više decenija i ubrzano sve više dobiva na važnosti. Tema je poprište ozbiljnih debata koje nisu toliko o evidentnosti promjena i budućnosti, već o njihovim uzrocima i najviše tko će se čega odreći da se uspori/spriječi daljnje pogoršanje. Tko god od uključenih strana bio više ili manje u pravu ili krivu i koje argumente i dokaze držao neoborivim, konsenzus postoji oko sutrašnjice – ona je neizvjesna i nije dobra za planetu pa ne može biti ni za čovjeka. Mjerila trendova i sezonskih ritmova previše i predugo odstupaju od onih koje smo proglasili „prosječnim“ i toga smo objektivno i subjektivno svjesni, doslovno na vlastitoj koži. Svjedočimo brzom prijelazu geološke epohe i danas živimo u antropocenu, a ljudi koji danas imaju 70-ak godina su rođeni u holocenu.
Svjetska meteorološka organizacija pri Ujedinjenim narodima (UN WMO) navodi sedam indikatorskih klimatskih fenomena:
- povećana emisija stakleničkih plinova u odnosu na predindustrijsku eru
- ozonska rupa se od 1970. do 2021. godine povećala za 70 %,
- u odnosu na predindustrijsku eru globalna srednja površinska temperatura je u 2021. viša za +1,1 °C,
- promjena precipitacijskih obrazaca u usporedbi 2021/1951. – 2010.,
- promjene oceana i mora (sadržaj topline, rast razine, pad pH),
- smanjenje mase ledenjaka,
- ekstremne vremenske nepogode.
Nestajanje i nepouzdan pristup svježoj i pitkoj vodi narušavaju društva, privreda, okoliš i svaki aspekt života kakav poznajemo. Klimatske promjene usko su povezane s nedostatkom vode – čak 38% ljudi kaže da su “izrazito” pogođeni klimatskim promjenama, dok je značajnih 75% barem “umjereno” pogođeno. Suša se često navodi kao jedan od najuočljivijih učinaka klimatskih promjena – 37% onih koji su lično iskusili učinke klimatskih promjena navodi sušu kao primjer.
Hidrološka situacija na gotovo svim važnijim rijekama u Europi prošle je godine bila alarmantna, s neviđenim sušama i smanjenjem nivoa površinskih i podzemnih voda. Milioni ljudi živi i ovisi o ovim rijekama i upravo zbog toga faktori koji utiču na nestajanje vode, od suša i klimatskih promjena, do drugih ljudskih aktivnosti poput pregrađivanja riječnih tokova i neadekvatnog gospodarenja prostorom, velik su rizik i za naše krajeve.
U vrijeme kada 30% ljudi diljem svijeta tvrdi da su „u velikoj mjeri“ pogođeni nedostatkom pitke vode, dok se globalna većina osjeća barem umjereno osobno pogođenima (56%), vlade i firme se moraju obvezati na hitnu akciju za rješavanje ove svjetske krize.
Hidrološki ciklusi na Balkanu, a samim tim i u našoj državi su u savremenoj istoriji uglavnom imali predvidljiv karakter te su se na temelju takvih informacija definisali sistemi upravljanja i korištenja vodnih resursa. Ovakve iznenadne promjene predstavljaju poziv na uzbunu bez presedana u modernoj istoriji i ozbiljnu prijetnju vitalnim ekološkim i ekonomskim interesima u regiji. Danas, više nego ikad, nužna je sveobuhvatna saradnja u području zaštite i upravljanja vodnim resursima, s posebnim fokusom na podizanje kvalitete zdravlja vodenih ekosistema.